Sobni čempres u saksiji: nega, zalivanje i zašto se suši

Radmir Vinokić 2026-11-19

Sve o nezi sobnog čempresa u saksiji: Cupressus uslovi, zalivanje, svetlost, temperatura, zemlja, prihranjivanje, čempres na terasi i najčešće greške zbog kojih se mini čempres suši.

Ako ste nedavno kupili mali čempres u saksiji, verovatno ste dobili biljku koja izgleda kao minijaturna jelka, svetlozelena je, gusta i na prvi pogled deluje kao idealna sobna dekoracija. Ipak, sobni čempres nije tipična sobna biljka. To je četinar koji najbolje uspeva na otvorenom, uz mnogo svetlosti, svežeg vazduha i umerenu vlagu. Kada se nađe u zatvorenoj prostoriji, posebno u toploj sobi bez provetravanja, vrlo brzo može početi da žuti, suši se ili dobije crvenkastu boju. Zato je za čempres u saksiji najvažnije razumeti šta mu prija, šta mu šteti i kako izgleda pravilna Cupressus nega.

Mini čempres se često prodaje kao ukrasna biljka u maloj saksiji, pogotovo u prazničnom periodu ili kao deo sezonske ponude. Ljudi ga često nazivaju kupres, mali čempres ili ga poistovećuju sa tujom. To je razumljivo, jer su mlade biljke vizuelno slične. Međutim, uslovi koje traži mini čempres razlikuju se od uslova za većinu klasičnog sobnog cveća. Ako se prema njemu postupi kao prema biljci koja voli toplinu i često zalivanje, rizik od propadanja je veliki. Ako mu se obezbedi svetlo, svežina, dobra drenaža i pravilno zalivanje, može dugo ostati zdrav i lep.

Šta je zapravo čempres u saksiji i zašto nije obična sobna biljka

Čempres, rod Cupressus, pripada četinarima. U prirodi raste na otvorenom, na sunčanim ili delimično zasenčenim mestima, sa dobro propusnim zemljištem. Ima čvrstu granu, sitno lišće koje može biti u obliku ljuskica ili iglica, a mladi izdanci su često svetlije zelene boje. Kada se uzgaja u saksiji, čempres ostaje četinar i zadržava iste osnovne potrebe: mnogo svetlosti, svež vazduh, umerena temperatura i zemlja koja se ne zadržava previše vlažna.

Problem nastaje kada se čempres u saksiji unese u stan i postavi u topao, suv i slabo provetren prostor. U takvim uslovima biljka ne može da održi ravnotežu između onoga što joj treba i onoga što dobija. Visoka temperatura ubrzava isparavanje vode iz zemlje, ali i trošenje biljke. Suv vazduh dodatno opterećuje iglice. Ako se zalivanje pritom ne prilagodi, može doći do kombinacije suše i prekomernog zalivanja, što je za čempres izuzetno loše.

Zato je najbolje posmatrati sobni čempres kao biljku koja je u stanu samo privremeno, ili kao biljku koja će najbolje uspevati na svetloj terasi, balkonu ili u prostoriji sa mnogo svetlosti i svežeg vazduha. Ako je baš mora biti unutra, treba joj obezbediti što sličnije uslove prirodnom okruženju. To znači da mesto pored radijatora, u zagrejanoj sobi bez prozora ili u tesnom uglu nije dobar izbor.

Kako prepoznati mini čempres i razlikovati ga od tuje

Mali čempres često ima zbijen, konusast ili jastučast oblik, visinu oko 30 do 50 centimetara i vrlo sitne, gusto raspoređene listiće. Boja može biti tamnozelena, svetlozelena ili čak žućkasto-zelena, u zavisnosti od vrste i uslova. Neki čempresi imaju mekše, gotovo peraste izdanke, dok drugi imaju izraženije iglice. Upravo zato se dešava da se mini čempres često opisuje kao biljka koja liči na jelkicu, tuju ili niski četinar.

Tuja obično ima spljoštene, ljuskaste listove raspoređene u ravnima i karakterističan miris kada se protrlja između prstiju. Čempres takođe može imati ljuskaste listove, ali su mladi izdanci često drugačiji, a rast može biti zbijeniji ili uspravniji. Bez obzira na to što su slični, osnovna nega je srodna: i jedni i drugi traže svetlost, kvalitetnu drenažu i umereno zalivanje. Zato saveti za negu čempresa u stanu mogu koristiti i kod sličnih četinara u saksiji, ali treba imati na umu da vrste mogu imati različitu otpornost na hladnoću i toplotu.

Ako niste sigurni šta tačno imate u saksiji, najvažnije je da ne pretpostavite da je to obična sobna biljka koja voli toplinu. Bez obzira na to da li je u pitanju Cupressus, tuja ili neki drugi četinar, pravilo je isto: što je prostor topliji i suvlji, to je veći rizik od propadanja. Čempres na terasi ili svetlom balkonu često će biti srećniji nego u zatvorenoj sobi.

Uslovi koje čempres traži: svetlost, temperatura i vazduh

Svetlost

Čempres traži mnogo svetlosti. U stanu mu je potrebno svetlo mesto, po mogućstvu blizu prozora, ali tako da biljka ne bude pritisnuta uz staklo koje leti može da je pregreje. Najbolje je da dobije nekoliko sati direktne ili vrlo jake indirektne svetlosti dnevno. Ako je svetlost slaba, rast se usporava, iglice mogu da prorede, a biljka postaje osetljivija na štetočine i bolesti. Kod zalivanja čempresa treba imati na umu da biljka u slaboj svetlosti troši manje vode, pa se ne sme zalivati po navici, već prema stanju zemlje.

Ako čempres stoji u stanu, treba ga povremeno okretati kako bi sve strane dobile svetlost. U suprotnom, jedna strana može početi da gubi iglice ili da se iskrivljuje prema prozoru. Leti ga možete izneti na terasu ili balkon, ali ga prvo postepeno navikavajte na jače sunce. Nagli prelazak iz zatvorene prostorije na jako sunce može izazvati ožegotine na iglicama.

Temperatura

Ovo je jedan od najvažnijih faktora. Čempres u saksiji voli umerenu temperaturu i svežinu. Većina čempresa ne voli zatvoren, pregrejan prostor. Temperatura oko 30 stepeni Celzijusa, bez strujanja vazduha, može biti izuzetno stresna za biljku. U takvim uslovima iglice mogu da izgube vlagu, da počnu da žute, dobiju crvenkastu nijansu ili se osuše. To ne znači uvek da je biljka bolesna; često je znak da joj uslovi nisu odgovarajući.

Tokom zime, ako je biljka na terasi, mnoge vrste mogu da podnesu hladnoću, ali koren u saksiji je osetljiviji nego koren u zemlji. Saksiju treba zaštititi od jakog mraza, leda i vetra. Ako je biljka bila u toploj prostoriji, ne treba je naglo izneti na hladnoću. Postepen prelazak je uvek sigurniji. U stanu, čempres treba držati dalje od radijatora, peći i drugih izvora toplote. Suv i topao vazduh je za njega veći problem od same sobne temperature ako je prostorija dobro provetrena i ako je biljka dovoljno hidrirana.

Vazduh i provetravanje

Čempres voli svež vazduh. U zatvorenoj prostoriji bez provetravanja, rizik od sušenja i napada štetočina raste. Povremeno provetravanje je važno, ali treba paziti da biljka ne bude direktno na jakom promajnom vetru, posebno zimi. Najbolje je da prostorija bude svetla, umereno topla i da vazduh ne bude previše suv. Ako je grejanje jako, pomoći može posuda sa vodom u blizini, ovlaživač vazduha ili postavljanje saksije na podmetač sa kamenčićima i vodom, pri čemu dno saksije ne sme da stoji u vodi.

Zalivanje čempresa: najčešća greška koja ga uništi

Kada je reč o zalivanju čempresa, najvažnije je ne zalivati ga po kalendaru, već prema stanju zemlje. Čempres ne voli da mu zemlja bude stalno mokra. Njegov koren diše i ako je zemlja previše vlažna duže vreme, može doći do truljenja korena. S druge strane, ni potpuno presušivanje nije dobro. Zemlja treba da bude vlažna, ali ne natopljena. Između zalivanja gornji sloj zemlje treba delimično da se osuši.

Praktičan način provere je da prstom ili drvenim štapićem proverite zemlju na dubini od nekoliko centimetara. Ako je na površini suva, a unutra vlažna, sačekajte još malo. Ako se zemlja odvaja od ivice saksije, ako je saksija veoma lagana i ako iglice deluju mlohavo, verovatno je biljka previše suva. Kada zalivate, zalijte temeljno dok voda ne počne da izlazi kroz otvore na dnu saksije, a zatim obavezno uklonite višak vode iz podmetača. Čempres u saksiji ne sme stalno stajati u vodi.

U letnjim mesecima, kada je biljka napolju i kada je vazduh topao, zalivanje može biti češće. U jesen i zimi, kada je rast sporiji i kada je prostorija hladnija, zalivanje treba smanjiti. Ako je čempres u toploj sobi zimi, ne treba ga zalivati češće samo zato što je toplo; proverite zemlju. Ponekad je bolje manje zalivati i obezbediti svež vazduh nego često dolivati vodu u zagrađenu, slabo provetrenu saksiju. Voda treba da bude sobne temperature, a ako je vodovodna voda veoma tvrda, ostavite je da odstoji pre zalivanja.

Orošavanje listova može pomoći samo ako je vazduh veoma suv i ako biljka ima dobru cirkulaciju vazduha. U zatvorenoj, toploj sobi orošavanje često ne rešava problem, a može povećati rizik od gljivičnih oboljenja ako iglice dugo ostaju mokre. Bolje je povećati vlažnost vazduha u prostoriji i izbegavati pregrevanje. Kada je biljka napolju, kiša joj prija ako je zemlja dobro propusna i ako saksija ima drenažu.

Zemlja, saksija i drenaža za čempres

Čempres traži dobro propusnu zemlju. Previše teška, zbijena zemlja zadržava vodu i može dovesti do gušenja korena. Mešavina za četinare u saksiji treba da bude vazdušasta i da se ne pretvara u blato posle zalivanja. Dobra osnova može biti mešavina kvalitetnog supstrata, perlita ili sitnog kamena i malo peska. Ako se koristi obična baštenska zemlja, treba je izmešati sa materijalom koji poboljšava drenažu. Saksija obavezno mora imati otvore na dnu.

Drenažni sloj od kamenčića može pomoći, ali nije zamena za dobar supstrat i otvore. Voda mora slobodno da izlazi. Ako je saksija ukrasna i nema rupe, biljku treba posaditi u unutrašnju plastičnu saksiju sa otvorima, pa je staviti u ukrasnu. Kada zalivate, izvadite unutrašnju saksiju ili proverite da u ukrasnoj posudi ne stoji voda. Za mini čempres je bolje da saksija bude umerena, ne prevelika. Prevelika saksija zadržava mnogo vode, a mlada biljka ne može da je iskoristi.

Presadjivanje je najbolje obaviti u proleće, kada biljka počinje novi rast. Ako je čempres kupljen u maloj saksiji i ako je zemlja loša, može se presaditi i ranije, ali van perioda najveće vrućine. Pri presadjivanju treba sačuvati deo stare zemlje oko korena, ne cepati koren bez potrebe i ne saditi biljku dublje nego što je bila. Posle presadjivanja biljku treba držati u hladovini nekoliko dana i zaliti umereno.

Prihranjivanje čempresa: manje je često više

Čempres u saksiji ne zahteva mnogo đubriva. Previše hraniva, posebno azota, može podstaći mekan, brz rast koji je osetljiviji na sušu i hladnoću. Prihranjivanje je najbolje sprovoditi u proleće i početkom leta, kada biljka aktivno raste. Koristi se blago đubrivo za četinare ili uravnoteženo tečno đubrivo u smanjenoj koncentraciji. U jesen i zimi, kada rast staje, prihranjivanje treba izbegavati.

Kućni preparati poput taloga kafe, čaja ili ljuski jajeta mogu biti zanimljivi za neke sobne biljke, ali nisu pouzdana zamena za đubrivo i mogu stvoriti problem u saksiji. Talog kafe može da se zgrudi i zadrži vlagu, a ostaci hrane mogu privući mušice i plesan. Za čempres je najsigurnije koristiti umerenu, kontrolisanu prihranu i redovno obnavljanje zemlje pri presadjivanju. Ako biljka izgleda bledo ili slabo raste, prvo proverite svetlost, zalivanje i stanje korena, pa tek onda razmislite o đubrivu.

Sezonska nega: proleće, leto, jesen i zima

Proleće

Proleće je period buđenja. Tada je dobro proveriti da li je čempres prerastao saksiju, da li je zemlja zbijena i da li ima oštećenja od zime. Ako je potrebno, obaviti presadjivanje i lagano oblikovanje. Ukloniti suve i polomljene grančice. Ako je biljka bila u zatvorenom prostoru, postepeno je iznositi napolje, u početku u hladovinu, pa na svetlije mesto. Zalivanje prilagoditi vremenu i rastu.

Leto

Leti čempres najbolje uspeva napolju, na mestu sa dosta svetlosti ali zaštićenom od najjačeg popodnevnog sunca ako je u maloj saksiji. Vrućina i suv vazduh mogu ga isušiti, pa treba proveravati zemlju češće nego u proleće. Ipak, ne zalivati ga svakodnevno ako je zemlja još vlažna. Saksija ne treba da se pregreva na betonu ili tamnoj podlozi; može se postaviti na podmetač ili u senku tokom najveće vrućine. Čempres na terasi leti obično napreduje bolje nego u zatvorenoj sobi, jer ima više svetlosti i vazduha.

Jesen

U jesen se rast usporava. Zalivanje treba postepeno smanjivati, ali ne dozvoliti da zemlja potpuno presuši. Ako biljka ostaje napolju preko zime, saksiju treba zaštititi od jakog mraza i vetra. Ne treba je prihranjivati, jer bi novi izdanci mogli da uđu u zimu nedovoljno očvrsli. Ukloniti suve delove i opalo lišće oko saksije kako se ne bi zadržavala vlaga.

Zima

Zima je najosetljiviji period za čempres u saksiji. Ako je biljka u stanu, treba joj svetlo i hladnije mesto, dalje od radijatora. Zalivanje treba smanjiti, ali ne presušiti zemlju. Suv vazduh iz grejanja može izazvati sušenje iglica, pa je dobro povećati vlažnost u prostoriji. Ako je biljka na terasi, saksiju treba uviti zaštitnim materijalom ili je staviti u veću posudu sa izolacijom. Ne treba je unositi u toplu sobu nakon što je već bila izložena hladnoći, jer nagla promena temperature može biti šok.

Čempres na terasi i balkonu: šta treba znati

Terasa ili balkon su često najbolje mesto za čempres u saksiji, ali i tu postoje pravila. Biljka treba da ima svetlost, ali mlada biljka u maloj saksiji ne treba da bude izložena stalnom jakom vetru. Vetar isušuje iglice i može da polomi grane. Saksija treba da bude stabilna i zaštićena od prevrtanja. Zimi je važno da koren ne bude izložen jakom mrazu, jer u saksiji nema zemljišta koje bi ga štitilo kao u bašti.

Ako ste čempres držali u toploj sobi, nemojte ga naglo izneti na hladan balkon. Navikavajte ga postepeno. Isto važi i za vraćanje u stan. Nagle promene temperature i vlage su čest uzrok stresa. Kada je biljka napolju, proveravajte da li kiša dovoljno natopi zemlju i da li višak vode može da izađe. Ako je napolju hladno i vlažno, zalivanje treba svesti na minimum.

Zašto se čempres suši ili dobija crvenkastu boju

Pitanje zašto se čempres suši jedno je od najčešćih. Razloga može biti više, a često se kombinuju. Najčešći uzroci su previsoka temperatura u zatvorenom prostoru, suv vazduh, nedostatak svetlosti, prekomerno ili nedovoljno zalivanje, loša drenaža, oštećenje korena i napad štetočina. Kada biljka počne da žuti ili dobija crvenkastu boju, ne treba odmah zaključiti da je bolesna. Ponekad je to samo znak da joj uslovi ne odgovaraju.

Ako je čempres potpuno crven i suv, verovatno je uginuo. Možete uraditi blagu proveru: na grančici koja nije potpuno suva zagrebite površinu. Ako je ispod kore zeleno i vlažno, biljka možda ima šanse. Ako je i ispod kore suvo i smeđe, oporavak je malo verovatan. U svakom slučaju, nemojte početi sa intenzivnim zalivanjem, jer time možete dodatno oštetiti koren. Bolje je biljku staviti na svetlo, sveže mesto, umereno zalivati i čekati znak novog rasta.

Crvenkasta boja može biti i posledica hladnoće kod nekih vrsta, ali kod sobnih uslova je češće znak suše i stresa. Ako se sušenje širi od vrha ili sa unutrašnje strane prema spolja, proverite da li je biljka bila izložena vrućini ili suvom vazduhu. Ako se sušenje javlja odozdo, proverite da li je zemlja previše mokra i da li koren truli. U oba slučaja, rešenje počinje poboljšanjem uslova, a ne brzim i agresivnim merama.

Štetočine i bolesti koje mogu napasti čempres

Čempres u saksiji može biti napadnut grinjama, biljnim vašima, štitastim vašima ili drugim sitnim insektima. Suv, topao vazduh pogoduje razvoju grinja. Znaci mogu biti sitne paučinaste naslage, bledjenje iglica, sitne tačke ili lepljive naslage. Ako primetite štetočine, biljku treba izolovati, oprati ili istuširati ako je moguće, ukloniti najviše zahvaćene delove i poboljšati cirkulaciju vazduha. Za insekticidna sredstva se obratite stručnom licu u biljnoj apoteci i koristite ih prema uputstvu.

Bolesti su često povezane sa prekomernom vlagom i slabom drenažom. Truljenje korena, plesan na površini zemlje ili tamne mrlje na grančicama znak su da nešto nije u redu sa zalivanjem i vazduhom. Ne treba olako povećavati vlagu ako prostorija nije provetrena. Najbolja prevencija je kvalitetna zemlja, saksija sa drenažom, umereno zalivanje i dovoljno svetlosti. Redovno uklanjanje suvih delova takođe pomaže da se problem ne širi.

Orezivanje i oblikovanje mini čempresa

Mini čempres se može blago oblikovati, ali ne treba ga jako orezivati. Četinari ne podnose dobro duboko orezivanje u stari, go deo grane. Najbolje je uklanjati samo suve, polomljene ili neželjene vrhove, i to u proleće ili rano leto. Ako želite da zadržite gustinu, lagano skraćujte mlade izdanke. Ne orezujte biljku pre zime, jer bi novi izdanci mogli da budu oštećeni hladnoćom. Ako je čempres u stanu i ako je izdužen, razlog je najverovatnije nedostatak svetlosti, a ne potreba za jakim orezivanjem.

Presadjivanje i razmnožavanje čempresa

Presadjivanje je najbolje obaviti u proleće, kada biljka kreće u rast. Mlade biljke mogu se presaditi svake druge ili treće godine, a starije ređe. Ako je saksija previše mala, koren može da se savije i biljka zastane. Pri presadjivanju treba koristiti saksiju samo malo veću od prethodne, sa dobrim otvorima i drenažom. Nakon presadjivanja ne treba odmah đubriti, već sačekati nekoliko nedelja da se biljka privikne.

Razmnožavanje čempresa je moguće reznicama, ali zahteva malo više strpljenja. Reznice se uzimaju od mladih, zdravih izdanaka, stavljaju u vlažan, propusan supstrat i drže na svetlom mestu bez direktne vrućine. Ne treba ih previše zalivati. Za početnike je najsigurnije da prvo savladaju osnovnu negu postojeće biljke, jer će tako najbolje razumeti koliko svetlosti, vode i svežine čempres traži.

Česte greške u nezi sobnog čempresa

  • Postavljanje pored radijatora. Topao i suv vazduh isušuje iglice i može brzo da oslabi biljku.
  • Zalivanje po navici. Čempres ne treba zalivati svakog dana samo zato što je u saksiji. Proveravajte zemlju.
  • Stalno mokra zemlja. To može dovesti do truljenja korena, žutih iglica i opadanja.
  • Potpuno presušivanje. Ako se zemlja odvaja od saksije i iglice postaju suve, biljka je previše iscrpljena.
  • Nedostatak svetlosti. U mračnom delu sobe čempres ne može da ostane gust i zdrav.
  • Nagli prelazak sa toplog na hladno. Biljku treba postepeno navikavati na terasu, balkon ili hladniju prostoriju.
  • Previše đubriva. Čempresu je bolja umerena prihrana nego snažno podsticanje rasta.
  • Loša drenaža. Saksija bez otvora ili teška zemlja zadržava vodu i guši koren.

Praktična rutina nege čempresa u saksiji

Da bi nega čempresa u stanu bila jednostavnija, napravite kratku rutinu. Svakog jutra bacite pogled na iglice i zemlju. Jednom nedeljno proverite dubinu suvoće zemlje i uklonite suve delove. Jednom mesečno, u sezoni rasta, razmislite o blagoj prihrani ako biljka aktivno raste. Povremeno očistite iglice od prašine, ali bez jakog trljanja. Ako je vazduh suv, povećajte vlažnost u prostoriji. Ako je biljka napolju, proverite da li je saksija stabilna i da li voda može da otiče.

Kada menjate mesto, činite to postepeno. Čempres ne voli često premeštanje, posebno ako se menja količina svetlosti i temperature. Ako primetite da biljka počinje da žuti, prvo proverite zalivanje i drenažu, zatim svetlost i temperaturu, pa tek onda razmislite o đubrivu ili presadjivanju. Većina problema sa kupresom u saksiji rešava se jednostavnim vraćanjem biljke u uslove koji joj više odgovaraju.

Najčešća pitanja o nezi čempresa

Da li čempres može stalno da bude u stanu?

Može neko vreme, ali mu je u stanu teže nego napolju. Potrebno mu je mnogo svetlosti, svež vazduh, umerena temperatura i pažljivo zalivanje. Ako je stan topao i suv, biljka će verovatno patiti. Najbolje je da čempres bude na svetloj terasi ili balkonu, a u stanu samo kada su spoljni uslovi nepovoljni.

Koliko često zalivati čempres u saksiji?

Ne postoji univerzalan broj dana. Zalivanje zavisi od veličine saksije, zemlje, temperature, svetlosti i godišnjeg doba. Proverite zemlju na dubini od nekoliko centimetara. Kada je gornji sloj suv, zalijte temeljno, a višak vode uklonite. U zimi i hladnijim uslovima zalivanje je ređe nego leti.

Zašto čempres dobija svetlozelene iglice?

Mladi izdanci su često svetlije zelene boje, što je normalno. Međutim, ako cela biljka postaje bleda ili žućkasta, razlog može biti nedostatak svetlosti, previše vode, loša zemlja ili nedostatak hraniva. Posmatrajte da li je promena vezana za novo izrastanje ili za stare iglice.

Može li čempres na terasu zimi?

Može ako je vrsta otporna na hladnoću i ako je saksija zaštićena. Koren u saksiji je osetljiviji na mraz nego koren u zemlji. Saksiju treba izolovati, zaštititi od vetra i leda, a biljku postepeno navikavati na hladnoću. Ako je biljka bila u toploj sobi, nemojte je naglo izneti na mraz.

Treba li čempres orošavati?

Orošavanje može pomoći u suvom vazduhu, ali nije glavno rešenje. Važnije je da biljka ne bude pregrejana i da zemlja nije ni presušena ni previše mokra. Ako orošavate, činite to ujutru i pazite da iglice ne ostanu mokre u hladnoj, zatvorenoj prostoriji.

Šta ako je zemlja u saksiji pobela ili se pojavila plesan?

Bela naslaga može biti od kamenca, đubriva ili plesni. Ako je zemlja stalno vlažna i ako prostorija nema vazduha, verovatno je reč o plesni. Uklonite površinski sloj, smanjite zalivanje, poboljšajte provetravanje i proverite drenažu. Ako je zemlja teška i zbijena, presadjivanje u propusniji supstrat može biti najbolje rešenje.

Kako spasiti čempres koji je počeo da se suši?

Prvo proverite da li je koren živ i da li je zemlja previše mokra ili previše suva. Uklonite suve delove, postavite biljku na svetlo i sveže mesto, dalje od izvora toplote. Zalivajte umereno, bez preterivanja. Ne presadjujte biljku odmah ako je u teškom stresu, osim ako je zemlja očigledno loša ili ako koren truli. Oporavak može potrajati, a potpuno suve biljke se obično ne mogu spasiti.

Zaključak: čempres traži svežinu, svetlost i umereno zalivanje

Sobni čempres je lepa, dekorativna biljka, ali nije najlakša za zatvorene, pregrejane prostore. Njegova osnovna potreba nije samo da bude u saksiji i da se povremeno zalije, već da ima dovoljno svetlosti, svežeg vazduha, umerenu temperaturu i zemlju koja ne zadržava vodu. Ako se prema mini čempresu postupi kao prema biljci koja voli toplinu i stalnu vlagu, velika je verovatnoća da će se osušiti. Ako mu se obezbedi sličniji uslovi onima u prirodi, može dugo ostati zdrav.

Za uspešnu Cupressus negu najvažnije je posmatrati biljku i reagovati na vreme. Ne zalivajte po navici, ne držite je pored radijatora, ne premeštajte je naglo i ne očekujte da će u mračnoj sobi ostati gusta. Čempres u saksiji najbolje uspeva kada mu se pruži svetlo, svežina i umerena, proverena vlaga. Uz malo pažnje, čempres na terasi ili svetlom balkonu može biti dugogodišnji ukras, a ne sezonska biljka koja se posle nekoliko nedelja osuši.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.